Pola Europe priprema se za rat, vidi se po brošurama za građane. Neke države objavile su čitave 'knjižurne'

Mnoge države članice Europske unije već su u proljeće 2022. godine reagirale objavljujući ili revidirajući dotad postojeće brošure i letke s uputstvima za kućanstva u slučaju kriznih stanja. Bilo je to nedugo nakon što je otpočeo rat u Ukrajini koji je posljedično izazvao energetsku krizu u Europi te nakon dugo vremena unio psihozu rata na Stari kontinent.

Nadovezalo se to i na pandemiju covida-19 kada je za vrijeme 'lockdowna' građanima preporučeno da imaju kućne zalihe namirnica i potrepština.

Hrvatska objavila dva letka za građane

Proljetošnja strategija koju je predstavila Europska komisija sastoji se od 30 konkretnih akcija koje bi članice EU-a trebale poduzeti radi poboljšanja pripravnosti za potencijalne buduće krize, od prirodnih katastrofa i industrijskih nesreća do kibernetičkih i vojnih napada.

Glavna je preporuka građanima bila (i jest) da za hitne i izvanredne slučajeve kod kuće imaju pripremljen trodnevni ili desetodnevni komplet za preživljavanje u kojemu bi uz hranu, vodu, osnovne higijenske i medicinske potrepštine te priručna sredstva poput baterijske lampe ili otvarača konzervi trebale biti i preslike osobnih dokumenata.

Kod nas je Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a Republike Hrvatske na svojim mrežnim stranicama još ranije objavilo dva letka s uputama za građane. Jedan je naslovljen Komplet za preživljavanje, a drugi Obiteljski plan i mogu se vidjeti OVDJE i OVDJE.

"Države različito pripremljene"

Članice EU-a različito su reagirale na poziv Europske komisije i različito shvatile moguće prijetnje. Štoviše, neke poput Njemačke shvatile su je vrlo ozbiljno, čak dramatično. Pa je, primjerice, njemački Ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama nedavno revidirao svoju brošuru "Priprema za krize i katastrofe" dodavši rečenicu koja kaže da se "čak ni rat više ne čini nemogućim kao što je bio prije nekoliko godina".

Slične ozbiljne i opširne priručnike za građane objavile su i skandinavske i baltičke zemlje - Finska, Poljska, pa Rumunjska, Češka... Mahom one koje su geografski blizu ili graniče s Rusijom, koja se očito smatra jedinim mogućim protivnikom u slučaju rata.

Proljetos je, nakon objave smjernica Europske komisije, jedan visoki neimenovani dužnosnik EU-a izjavio za Euronews da je "razina pripremljenosti diljem Unije, među državama članicama, vrlo različita" i da se "među državama članicama pripremljenost definitivno shvaća na različite načine".

Što piše u brošurama?

Zavirili smo u 'krizne' priručnike desetak zemalja koje su, očito, najozbiljnije shvatile 'prijeteću opasnost' odnosno potrebu za "pripravnošću" (preparedness) koja se značenjski ponajviše odnosi na moguću ratnu prijetnju.

Sadržaj brošura nismo posebno analizirali jer u svima uglavnom piše isto. No iz obima sadržaja i količine informacija, pa čak i samog dizajna tih priručnika, jasno se vidi kolika je u kojoj zemlji razina 'pripravnosti' ali i straha od mogućeg rata.

Radi lakšeg razumijevanja, objavljujemo poveznice na engleske verzije svih brošura.

NJEMAČKA

Link na priručnik.

Njemački priručnik za "krize i preživljavanje" ima čak 68 stranica. Uz sve detaljno opisane situacije i savjete građanima za pripravnost u slučaju elementarnih nepogoda i drugih kriza, spominje se i mogući rat.

"U Njemačkoj doživljavamo da krize remete naše uobičajene dnevne rutine. Ekstremni vremenski događaji sve su češći. Kibernetički napadi, dezinformacije ili sabotaže dovode do napada na infrastrukturu, javno mnijenje i solidarnost. Čak se ni rat više ne čini nemogućim kao što je bio prije nekoliko godina", piše u brošuri.

ŠVEDSKA

Link na priručnik.

Osim popisa namirnica i potrepština koje valja imati u kućanstvu u slučaju izvanrednih situacija, u lani objavljenu švedsku brošuru uvrštene su i tablete joda za slučaj nuklearne nesreće.

"Živimo u neizvjesnim vremenima. Oružani sukobi se trenutno vode u našem kutku svijeta. Terorizam, kibernetički napadi i kampanje dezinformiranja koriste se za potkopavanje i utjecaj na nas. Da bismo se oduprli tim prijetnjama, moramo biti ujedinjeni. Ako Švedska bude napadnuta, svatko mora dati svoj doprinos u obrani njezine neovisnosti – i naše demokracije", piše u uvodu te brošure otisnute na 32 stranice.

Dvije stranice dalje istaknuta je motivacijska poruka: "Ako Švedska bude napadnuta, nikada se nećemo predati. Svaka drugačija tvrdnja je lažna."

POLJSKA

Link na priručnik.

"Prijetnje s kojima se Poljska suočava značajno su porasle u posljednjih nekoliko godina. Dezinformacije, kibernetički napadi, hibridne prijetnje, neprijateljsko ometanje i sabotaža koriste se za destabilizaciju zemlje. Rat na našim istočnim granicama također utječe na naš osjećaj sigurnosti", piše u poljskoj brošuri otisnutoj na 54 stranice.

FINSKA

Link na priručnik.

Finska je radi uštede svoj priručnik za građane objavila samo u digitalnom obliku. U rubrici "Vojni sukobi i civilna zaštita" među ostalim piše: "Finska je oduvijek bila spremna i za najgoru moguću prijetnju, rat. Pripravnost i održavanje obrane imaju za cilj stvaranje preventivne mjere kako bi se izbjegla vojna prijetnja Finskoj. Neprijateljske strane mogu ugroziti nacionalnu sigurnost širokim rasponom zlonamjernih aktivnosti, čak i bez upotrebe vojne sile. Ova vrsta hibridne akcije ne znači da će situacija kulminirati vojnim sukobom. Intenzivnije situacije također se mogu riješiti."

DANSKA

Link na priručnik.

Danski priručnik nije posebno dizajniran i objavljen je na 'samo' šest stranica. Ratna prijetnja, odnosno sukob izrijekom s ne spominju. U uvodu piše: "Danska je u osnovi sigurna i zaštićena zemlja. Živimo u jednom od najnaprednijih i najdigitaliziranijih društava na svijetu s dobro razvijenom i integriranom infrastrukturom, što znači da imamo stabilan pristup osnovnim potrepštinama poput struje, vode, grijanja, komunikacija i hrane."

ESTONIJA

Link na priručnik.

U estonskom priručniku na 52 stranice građane se upozorava na mogući informacijski rat, a ima i poglavlje naslovljeno "Što učiniti kao civil u zoni skoba".

LATVIJA

Link na priručnik.

U latvijskoj 'kriznoj' brošuri za građane na 25 stranica među ostalim stoji dramatično upozorenje. "Ako zemlji zaprijeti vanjski neprijatelj, Kabinet ministara proglasit će izvanredno stanje, a oružane snage zajedno s relevantnim službama poduzet će zaštitne mjere. Latvija će biti zaštićena! Svaka informacija o predaji ili nepružanju otpora je lažna vijest! Zajedno s NATO saveznicima zaštitit ćemo svakoga od vas!"

LITVA

Link na priručnik.

U litvanskoj brošuri "Ako rat i krize dođu što trebam učiniti" na 24 stranice rat se spominje desetak puta u poglavljima "Što učiniti u slučaju krize ili rata" te "Što morate zanti ako bude proglašena mobilizacija".

ČEŠKA

Link na priručnik.

U češkoj kriznoj brošuri naslovljenoj "72 sata - Kako se pripremiti za krizne situacije i zajednički ih pobijediti" na dvadesetak stranica potencijalni rat se ne spominje, samo uobičajene preporuke građanima za krizne situacije.

RUMUNJSKA

Link na priručnik.

Rumunjski priručnik za slučaj krize ili rata objavio je tamošnji Centar za euroatlantsku krizu otpornosti. Na 32 stranice među ostalim se navodi kako prema dostupnim analizama "velike krize u Rumunjskoj nisu neizbježne".

"Ipak, prirodne katastrofe, kibernetički napadi, ratovi ili financijske krize događaji su koji se stalno manifestiraju na globalnoj razini i koji, izravno ili neizravno, kroz nastale posljedice, mogu utjecati i na našu zemlju", stoji također u toj brošuri.

Slične slovačke i mađarske brošure s uputama za građane u slučaju kriza i rata nismo pronašli.